Orahova muha

Štete u toku vegetacije

Štete u toku vegetacije

Orahova muha (lat. Rhagoletes completa) je štetnik podrijetlom iz Sjeverne Amerike (SAD i Meksiko). Prema literaturnim podacima može napasti breskvu i nektarinu, ali prvenstveno napada orah.

U Europi se najprije proširila u sjevernoj Italiji, odakle se počela širiti u Švicarsku, a naknadno u Sloveniju i Njemačku. U sjevernoj su Italiji još 1991. godine u pojedinim nasadima zabilježene izravne štete od orahove muhe na 50 % napadnutih plodova. U Hrvatskoj, orahova muha je najprije uočena u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a kasnije u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji. 2011. godine prvi puta je zabilježena i u Međimurskoj županiji.  Smatra se da se ličinke mogu prenositi transportom inficiranih plodova, a kukuljice u zemlji sa sadnicama.

Poljoprivredna savjetodavna služba na području Međimurske županije u srpnju 2011. godine po prvi puta je postavila 4 tipa lovnih mamaca na najzapadnijim županijskim lokalitetima uz granicu sa Slovenijom radi praćenja ovog štetnika.  Ove godine također su postavljeni lovni mamci na nešto širem području  Međimurske županije i  već 23. srpnja uhvaćene su prve jedinke orahove muhe. Smatra se da je orahova muha bila i prije prisutna na ovom području, ali nisu bile pronađene odrasle  jedinke orahove muhe.

Izgled štetnika

Odrasli oblici orahove muhe su veličine oko 5 mm, svijetlosmeđe su boje i imaju svijetle, žućkaste noge. Krila su im prozirna i na njima se nalaze tri uočljive tamne pruge od kojih je jedna u obliku slova V. Na leđnoj strani, gdje se krila spajaju s prsištem, ima jednu žutu točku. Ima zelene oči. Ličinke su bez nogu i glave, blijedožute su boje, veličine 8 do 12 mm, a promjera 1,5 do 1,6 mm.

Biologija i životni ciklus štetnika

Ovaj štetnik najveći dio godine preživljava kao kukuljica u tlu. Odrasli oblici javljaju se tijekom ljeta. U nekim područjima odrasle muhe započinju s letom već u lipnju, ali se najveća brojnost očekuje u srpnju i kolovozu. Desetak dana nakon prve pojave muha počinje odlaganje jaja. Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu ploda. Nakon ishrane u zelenoj lupini, koja traje 3 do 5 tjedana, izlaze odrasle ličinke koje se spuštaju i zavlače nekoliko centimetara u tlo gdje se kukulje. Idućeg ljeta ciklus se ponavlja, iz kukuljica izlijeću odrasle muhe, dok dio kukuljica može ostati u tlu još godinu dana. Ima samo jednu generaciju godišnje.

Štete

Mjesto uboda na zelenim plodovima oraha, odnosno gdje je ženka položila jaja, potamni u obliku male crne točke koja se ishranom ličinki povećava. Na mjestu uboda može se pojaviti i smola. Zelena lupina oraha postaje mekana, zbog oslobađanja tanina s vremenom pocrni pa se zalijepi za ljusku oraha od koje se onda teško odvaja. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na drvetu. Napadnuti plodovi nisu atraktivni za komercijalnu prodaju u ljuski. Kako ličinke ne prodiru ispod ljuske, u pravilu ne dolazi do promjene okusa i boje jezgre tj. sama jezgra ploda nije „crvljiva“. Ali u godinama s ranijom sezonskom pojavom orahove muhe jezgra se slabije razvija, potamni, smežura i pljesnivi. Takve štete na jezgri nastaju jer ličinke muhe koje se pojavljuju od sredine srpnja do prve polovice kolovoza oštete i tkivo peteljke pa je napadnuti plod slabije ishranjen. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne jer kao posljedica njihova razvoja pocrni samo dio zelene ljuske ploda, dok jezgra ostaje neoštećena.

Mjere zaštite

Preventivnim mjerama utječe se na smanjeni  broja štetnika u sljedećoj godine i one se odnose na postavljenje žutih ljepljivih ploča na sunčane dijelove krošnje već krajem 6. mjeseca. Žute ploče treba mijenjati svakih 2 do 3 tjedna. Na 1 ha površine potrebno je postaviti najmanje 3 ljepljive ploče. Preventivna mjera je i sakupljanje i spaljivanje napadnutih i otpalih plodove ujesen,  plitka jesenska obrada tla ispod stabla oraha (na dubinu 5 do 20 cm), smanjuje populaciju ovog štetnika jer kukuljice stavljamo na taj način u površinske slojeve pa je veća vjerojatnost  njihova zimskog smrzavanja.

Kemijsko suzbijanje - u Hrvatskoj i u Europi još nema registriranih insekticida za suzbijanje orahove muhe. No,prema  iskustvu s kemijskim suzbijanjem drugih voćnih muha pozitivno je djelovanje insekticida iz skupine neonikotinoida: npr. tiametosam, acetamiprid  i slično. Nakon 14 dana tretiranje obično treba ponoviti. Tehnologija prskanja pojedinih grana oraha na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida (aktivne tvari spinosad) koja se koristi protiv trešnjine i maslinove muhe može  također biti učinkovita i protiv orahove muhe. Ovaj pripravak osim insekticida (spinosad) sadrži atraktant koje privlači muhe (buminal) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ploče). Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 7-14 dana ovisno o oborinama i brojnosti muha.