Obavijest za zaštitu vinograda

Plamenjača vinove loze

Plamenjača vinove loze

Uputa vinogradarima o mjerama šeste (i/ili završne) usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje.

U danima proteklim danima, točnije30. i 31. srpnja ove godine zabilježeno je jače olujno nevrijeme tijekom kojih u međimurskom vinogorju palo od 40,8 mm do 52,4 mm oborina.

U mnogim je vinogorjima kontinentalne Hrvatske pepelnica grožđa (lat. Erysiphe necator) do početka 2000. godine bila značajno manji problem u zdravstvenoj zaštiti u odnosu na plamenjaču vinove loze (lat. Plasmopara viticola). Iz podataka republičke Izvještajne službe zaštite bilja tijekom vrućih ljeta u drugoj polovici 1970-tih godina na području Međimurja, pepelnica se tretirala tek u kolovozu (sumpor, benomil), a štete su bile manje od 5 %. No, u prvih deset godina (2001.-2010.) pepelnica je u istoj regiji na netretiranom grožđu određenih sorti( moslavac bijeli -šipon) prosječno napravila dvostruko veće štete od plamenjače. Uz globalne klimatske promjene, tome je najviše pogodovao novi način prezimljenja pepelnice. Ranije se ova bolest održavala tijekom mirovanja vegetacije u pupovima, a u novije vrijeme zimska plodišta (kleistoteciji) su glavni način prezimljenja pepelnice. U pravilu, oslobađanje zimskih askospora iz prezimljujućih kleistotecija započinje već nakon pojave prvih listića i već tada treba započeti sa programom usmjerene zaštite vinograda od pepelnice.

Ove sezone se pepelnica u međimurskim vinogradima pojavila s prvih listića iz vunastih pupova već krajem mjeseca ožujka (što je 25 dana ranije nego prosječnih sezona), pa je od tog stadija do početka cvatnje (5. lipanj 2014.) prezimljujuću pepelnicu u vinogradima trebalo usmjereno suzbijati barem šest puta. Nakon cvatnje vinove loze (od sredine lipnja) do kraja mjeseca srpnja trebalo je prema preporukama županijske Prognozne službe za zaštitu bilja obaviti još pet usmjerenih zaštita. 

U narednim danima očekuje se promjenljivo razdoblje s mogućim novim oborinama, u rasponu dnevnih temperatura zraka od +23° do +27°C. Biti će sparno, pa se još uvijek očekuju vrlo povoljni uvjeti za razvoj kasne plamenjače (lat. Plasmopara viticola) na vršnom lišću i kasne pepelnice (lat. Erysiphe necator) koja se još uvijek može jače razvijati na peteljkama vinskih sorata kasnijeg dozrijevanja.

U posljednjim mjerama zaštite vinogradarima protiv plamenjače (lat. Plasmopara viticola) preporučuju se zbog kraće karence za vinske sorte 21 dan pripravak na bazi aktivne tvari ciazofamid u prosječnoj količini 3-3,5 lit./ha (najviše 4x tijekom sezone). Moguće je koristiti i kombinirane bakarne fungicide u propisanim količinama, naročito u sorata kasnijeg  dozrijevanja, te na lokalitetima gdje se ranijih sezona pojavljivala kisela trulež grožđa (lat. Acetobacter spp. i dr.).

Ipak, naglašavamo da je u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosječnim količinama.

Ukoliko iste nisu korištene moguće je pripravku protiv plamenjače dodati manju količinu nekog pojedinačnog bakarnog fungicida, naročito na lokalitetima planiranim za kasnije rokove berbe. Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grožđa u našoj zemlji iznosi 35 dana.

Protiv pepelnice grožđa (lat. Erysiphe necator) preporučuje se korištenje sumpornih fungicida u količini 2,5-3,0 kg/ha. Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji za vinske sorte grožđa iznosi 35 dana.

U razvojnom stadiju početka zriobe grožđa (mekšanje bobica i početak promjene boje ili "šara") preporučuje se obaviti preventivnu zaštitu protiv jače pojave sive plijesni (lat. Botrytis cinerea) primjeno specifičnih pripravaka (botriticidi).

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

Tablica 1. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (lat. Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

Djelatna tvar

Primjena u postocima

Karenca u danima

iprodion

0,3

28

fludioksonil

0,08

21

ciprodinil

0,04-0,06

21

pirimetanil

0,25

28

0,2-0,25

28

fenheksamid

0,1-0,15

21

boskalid

0,1-0,12

28

 

Treba voditi računa o najvećem broju dopuštenih primjena svakog pojedine aktivne tvari za zaštitu bilja u vinogradima tijekom jedne sezone.