Novi karantenski štetnici

Imago crvene pipe

Imago crvene pipe

Obavijest o nalazima karantenskih štetnika crvene palmine pipe (lat. Rhynchophorus ferrugineus) i palminog drvotoča (lat. Paysandisia archon) na palmama i o poduzimanju mjera za njihovo suzbijanje i sprječavanje širenja
Važna obavijest posjednicima palmi, ako uoče ova dva štetnika ili njihove simptome javiti obavezno nadležnoj fitosanitarnoj službi.

Palmin drvotoč neotropska je vrsta porijeklom iz Južne Amerike, a crvena palmina pipa južnoazijskog je podrijetla. U Europi se prvi put pojavljuje u Španjolskoj, 2001. Crvena palmina pipa štetnik je pak južnoazijskog podrijetla. Prema zapadu se počinje širiti velikom brzinom sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Godine 1992. pojavila se na području Mediterana, najprije u Egiptu. Dolaskom u Europu, na Mediteranu se bilježi masovno propadanje palmi, ponajprije zbog neistraženosti i nepoznavanja biologije štetnika i njihova suzbijanja. Gusjenice palminog drvotoča i ličinke crvene palmine pipe uništavaju palme bušeći u njima hodnike, a gusjenice drvotoča i ličinke pipe pričinjaju vrlo slične štete. I palmin drvotoč i crvena palmina pipa mogu uništiti unutrašnjost stabla palme i bez vidljivih vanjskih znakova uginuća biljke. Bez obzira na to što su neke vrste palmi manje podložne napadu, oba štetnika napadaju sve vrste i rade štete na svima.

Oba kukca velikih su dimenzija, odrasla jedinka palminog drvotoča je leptir, s velikim rasponom krila čak do 11 centimetara. Prednja krila su zelenkasto smeđe boje, s crnkastosmeđom crtom u sredini, dok su stražnja narančaste boje s poprečnom širokom crnom crtom u kojoj se nalazi pet ili šest bijelih točaka. Odrasli leptir pojavljuje se sredinom svibnja, tijekom lipnja i srpnja dostiže vrhunac, a potkraj rujna nestaju. Nakon što se izlegne iz jaja, gusjenica je roza boje sa svijetlo smeđom glavom nakon čega poprimi bijelu boju. Od prvog do posljednjeg razvojnog stadija, veličina gusjenice palminog drvotoča značajno raste, tako da može doseći duljinu od devet centimetara. Odrasla crvena palmina pipa ima izduženo ovalno tijelo, crvenkastosmeđe do crne je boje, prosječne duljine od dva do četiri centimetra i ima dugačko rilo. Ličinka je kruškolikog oblika, bez nogu, blijedo žućkaste boje, duljine približno četiri centimetara. Glava joj je crvenkasto- smeđa ili ponekad crno-smeđa.

Suzbijanje crvene palmine pipe

Palme napadnute ovim štetnikom mogu uspješno liječiti ukoliko se reagira na vrijeme, tj.ukoliko nije uništena njezina kruna. Metode liječenja su razlište, a pojedine zemlje u kojima je crvena pipa, također bila razorna, okretale su se različitim metodama, od bioloških do entomopatogenih, kemijskih i kombiniranih metoda. Spominje kako su se stručnjaci u susjednoj nam Italiji odlučili na pilanje oštećenih dijelova i to sve do panja kojeg su potom tretirali smolom, blatom ili insekticidima i tako spašavali što se spasiti dalo.

Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) širi se putem sadnica, a taj je put, najvjerovatnije, krivac i za stradavanje palmi na šibenskom ali i na ostalim područjima Hrvatske. Sadni materijal teško je kontrolirati, a kad se pipa jednom uhvati palminog stabla, teško se skida sve dok ima i najmanjeg djelića zdrave biljeke. Kad unšti jedno stablo, ona prelazi na drugo i tako uništava palme sve dok joj se ne stane na put.

U kolovozu 2011.g. prvi je put stigla u Hrvatsku. Prvi su je primjetili u Turnju kod Zadra, a potom i u Solarisu koji je uvezao velike količine sadnica palmi. U Solarisu su hitno krenuli s liječenjem pa se ovaj štetnik, srećom, brzo suzbio. Nakon nekog vremena i mještani Brodarice i Jadrije primijetili su stradavanje svojih plami. Na istoj vrsti palme, a riječ je P.canareinsis, pipa se 2013.g. pojavila na otoku Zlarinu.

Suzbijanje palminog drvotoča

Odrasla jedinka štetnika je leptir koji polaže jaja u vršne dijelove palme. Iz jaja se liježe gusjenica koja se hrani mladim izbojima palme i buši hodnike u deblu, čime prekida provodne snopove palme, što u konačnici dovodi do sušenja i ugibanja palme. Kada palmin drvotoč napadne palmu, može ju u potpunosti uništiti unutar 2–4 godine ukoliko se ne poduzmu pravovremene i odgovarajuće mjere zaštite. Simptomi napada su piljevina na deblu, izgriženi listovi, prisutnost leptira, gusjenica, kukuljica i kokona, izvijanje debla i sušenje palmi.

Kako se zaštiti i obraniti od drvotoča ili daljnje zaraze

Nezaražene palme i one na kojima štetnik nije počinio veće štete potrebno je kemijskim ili biološkim sredstvima tretirati i to obvezno uz nadzor i od strane stručne osobe zbog kompleksnosti izvođenja samog tretmana. Krajnje mjere suzbijanja svode se na stručno uklanjanje zaraženog stabla sa ciljem smanjivanja mogućnosti širenja štetnika u okoliš te uništavanje debla usitnjavanjem u stroju za preradu biljnih ostataka ili zakapanjem ostataka u zemlju na dubinu od najmanje 2 metra.