Monsanto ponovno dolazi u Hrvatsku

MONSANTO

MONSANTO

Nakon nedavnog poraza, Monsanto, vodeći svjetski proizvođač genetski modificiranog sjemena i herbicida, ponovno smišlja planove svog proširenja na Hrvatsku. Među zadacima budućeg Monsantovog predstavnika bit će plasman proizvoda ove kompanije na hrvatsko tržište.

Kompanija opasna za čovječanstvo

Mnogi u svijetu smatraju ovu kompaniju opasnom za čovječanstvo zbog mijenjanja genetskog koda biljaka radi veće otpornosti na bolesti, većeg uroda i, naravno, veće zarade. Takvo zadiranje u prirodu je izuzetno opasno za ljudsko zdravlje i okoliš. Međutim, unatoč brojnim istraživanjima koja su ukazala na štetne posljedice Monsantovih proizvoda, vlastodršci su vrlo skloni ovoj fantastično bogatoj kompaniji pa joj izlaze u susret povoljnim zakonskim odredbama.

S druge strane,  rodio širok međunarodni pokret protiv Monsanta, koji je uključio dva planetarna prosvjedna marša u kojima su sudjelovali i hrvatski građani. U prvom maršu 25. svibnja prosvjedi su organizirani u 436 gradova u 52 države. U Hrvatskoj su marševi održani u Zagrebu, Splitu, Zadru, Rijeci, Bjelovaru, Osijeku i Đakovu. Drugi je marš 12. listopada također bio masovan te je zahvatio 400 gradova u 57 zemalja. Među uključenim gradovima bili su i Zagreb i Split. Termin ovog prosvjeda bio je tempiran da se podudari sa Svjetskim danom hrane 16. listopada.

Među zahtjevima upućenim vladama bilo je i obavezno označavanje proizvoda koji sadrže GMO, jer zasad se u mnogim zemljama na etiketama ne navodi takav podatak. U Sjedinjenim Državama zabranjeno je posebno označavati hranu koja sadrži GMO, jer bi to – obrazložili su zakonodavci – navelo potrošače da pomisle da "nešto nije u redu s takvom hranom." Upravo je zakonska zabrana stavljanja naznake GMO na etikete proizvoda u SAD potakla ljude na akciju, što je rezultiralo marševima protiv Monsanta.

Aktivisti iz organizacija Greenpeace, Organic Consumers Association i The Non-GMO Project, navode da opasnosti od genetski modificirane hrane nisu primjereno proučene i utvrđene. Također, upozoravaju da državna regulatorna tijela nisu dovoljno objektivna da bi prosudila o učincima GMO-a na okoliš, prirodu i zdravlje. Monsanto i srodne kompanije koriste svoje ogromne financijske resurse da bi opovrgle optužbe o štetnosti svojih proizvoda, no aktivisti ustraju u svojim navodima.

Opasni herbicidi i insekticidi

Za uzgoj GMO usjeva koriste se posebni herbicidi i pesticidi poput herbicida Roundup i insekticida Bt toksina. Herbicid Roundup nanosi se na usjeve, koji ga upijaju i zadržavaju u sebi. "Roundup je prisutan i u hrani koju jedemo".

"Nedavno je istraživanje povezalo Roundup s pretilošću, dijabetesom, rakom, srčanim bolestima, multiplom sklerozom, anoreksijom, autizmom, depresijom, Parkinsonovom i Alzheimerovom bolesti.

To se događa zato što taj spoj ubija crijevne bakterije, remeti metaboličke i probavne puteve, a može uzrokovati i sindrom propusnog crijeva (leaky gut)." Što se tiče kukuruza i pamuka, u njih je ubačen gen iz bakterije koja proizvodi Bt toksin. Ta tvar stvara rupe u želucima kukaca te ih ubija. Istraživanje iz 2012. je pokazalo da Bt toksin prodire u ljudski krvotok i oštećuje stanice našeg tijela.

Monsanta i slične kompanije tvrde da su proizvodi s GMO-om nužni za prehranu rastuće svjetske populacije, jer povećavaju prinose.

Prosječan GMO smanjuje prinose, kao što je pokazalo istraživanje Zajednice zabrinutih znanstvenika (Union of Concerned Scientists). GMO nema što ponuditi u smislu prehrane gladnih i iskorjenjivanja siromaštva. S druge strane, održiva poljoprivreda povećava prinos, kao što je pokazala studija koja je obuhvatila milijune farmi

Hrvatska stroga prema GMO-u

"Hrvatski zakon o GMO-u jedan je od najrestriktivnijih u Europi. Prema tome zakonu, svi proizvodi u trgovinama koji sadrže GM sastojke u udjelu većem od 0,9 posto moraju biti jasno označeni kao GMO"..

Po dr. Fulgoziju, u Hrvatskoj nije odobren uzgoj ni jedne GM kulture, pa ni na ograničenom području, dok je za svako ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš potrebno zatražiti odobrenje nekoliko hrvatskih nadležnih tijela.
"Prijavna dokumentacija za namjerno ispuštanje GMO-a u okoliš izuzetno je složena i zahtijeva znatan trud stručnjaka da bi se ispravno ispunila", istaknuo je Fulgosi.

Prema tome, nema razloga za brigu. Ili ima?