Mjerni instrumenti u predviđanju i suzbijanju biljnih bolesti

Senzor vlage lista

Senzor vlage lista

Utvrđeno je da  štete od neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji iznose čak 42% vrijednosti potencijalne proizvodnje unatoč poduzetim mjerama zaštite. Bez mjera zaštite, procjenjuje se da bi gubici bili i dvostruko veći.

Među najugroženijim biljnim vrstama kod kojih se zbrajaju najveće štete od biljnih štetočinja u Hrvatskoj jesu jabuka, krumpir, vinova loza i kupusnjače.Najvažnije kategorije neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji jesu uzročnici biljnih bolesti (gljivice, bakterije, virusi, fitoplazme), štetni insekti i korovi. Gotovo 2/3 svih procijenjenih šteta potječe od uzročnika biljnih bolesti. To su organizmi nevidljivi ljudskom oku, stoga kada se pojave tipični simptomi bolesti, štete su većinom već počinjene te je tada za suzbijanje prekasno. Bez obzira na rastući broj bioloških pripravaka i aktivatora obrane biljaka, kemijska sredstva za zaštitu bilja još uvijek su najvažnija mjera zaštite od biljnih bolesti.

Najvažnije je pravovremeno primijeniti sredstvo za suzbijanje uzročnika bolesti. Za većinu biljnih vrsta poznato je u kojem su razvojnom stadiju osjetljive na moguće uzročnicima bolesti. Tako se npr. zna za breskvu i nektarinu da su na uzročnika kovrčavosti lišća (Taphrina deformans) najosjetljivije početkom vegetacije kada cvjetni pupovi poprimaju crvenkastu boju latica tj. kada se u sredini ljusaka lisnog pupa nazire zelenkasti vršak duljine 3 do 4 mm. to osjetljivo razdoblje u prosječnim godinama traje svega desetak dana. S druge strane, jabuka je osjetljiva na uzročnika krastavosti lišća i plodova (lat. Venturia inaequalis) od trenutka otvaranja pupova pa do završetka berbe plodova. U ovom slučaju za sorte kasnog vremena dozrijevanja osjetljivi period traje i do 6 mjeseci! Kada se zna period kada je pojedina biljna vrsta osjetljiva na određenu bolest tada je u tom periodu potrebno pratiti meteorološke uvjete. Za mnoge ekonomski važnije uzročnike biljnih bolesti postoji proučena patogeneza pri čemu su od posebne važnosti temperatura (C) i trajanje vlaženja osjetljivih biljnih organa (h).

Za razvoj većine uzročnika biljnih bolesti svako zadržavanje vlage na osjetljivim biljnim organima u trajanju dužem od 10 sati i pri temperaturi zraka većoj od 10 C, predstavlja optimalne uvjete za infekciju. Stoga, ta dva parametra potrebno je obavezno pratiti tijekom osjetljivog razvojnog stadija biljke. Uz to potrebno je redovito pregledavanje usjeva, pronaći prvu pojavu bolesti te procijeniti potencijal za njezino sekundarno širenje.

Potreba i broj usmjerenih zaštita biljaka od uzročnika bolesti promjenjive su iz godine u godinu i prvenstveno ovise o količini i rasporedu oborina, učestalosti i dugotrajnosti jutarnjih rosa i magle te mogućem navodnjavanju usjeva kišenjem.

Izdvojeni sadržaj