Ljetne zaštite protiv gorke truleži jabuke

Mumificirani plod

Mumificirani plod

Pored uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis), tijekom skladištenja jabuke najčešće se još razvijaju smeđa (Monilinia spp.) i gorka trulež plodova (Gleosporium spp., sin. Colletotrichum spp.). U vlažnim ljetima i mokrim rujanskim danima naknadna pojava skladišnih bolesti na slabije zaštićenim urodima je posebno velika.

Protekle smo 2011. sezone, u razdoblju od 20. srpnja do 10. kolovoza na mnogim lokalitetima zabilježili više od 100 mm kiše, a naknadno se već sredinom kolovoza u slabije zaštićenim voćnjacima počela javljati gorka trulež plodova. Gorku trulež plodova jabuke uzrokuju gljivice Colletotrichum (sin. Gleosporium) gleosporioides i Colletotrichum acutatum. Raširena je u svim svjetskim uzgojnim područjima jabuke, a prvi put je opisana još 1856. godine u Engleskoj. Od godine 1908. je poznato da napada i drvo jabuke (uzrokujući jednu vrstu raka), a 1971. su također opisani simptomi u obliku pjegavosti lišća jabuke. Ipak, najčešće su slijedeće negativne promjene na plodovima jabuke: početni znakovi se uočavaju u obliku manjih okruglastih sivo-smeđih pjega (najčešće na bočnoj strani ploda jabuke). Te se pjege relativno brzo povećavaju, postaju obično potpuno kružne i nešto utonule u središtu, formirajući na taj način “tanjurasto” udubljenje na površini ploda. Broj pjega na plodu može varirati od jedne do većeg broja. Nakon što pjege dostignu veličinu 1-2 cm na njenoj se površini pojavljuju kružno raspoređena plodonosna tijela uzročnika bolesti u obliku sitnih točkica (tzv. acervuli ili otvorena plodišta) – što smatramo tipičnim ili prepoznatljivim znakom bolesti. Kako pjege postaju starije površina im postaje naborana, mijenjaju boju u tamnosmeđu do crnu, vremenom se sve više šire i spajaju dovodeći do potpune truleži i “mumifikacije” plodova jabuke. Negativne se promjene odvijaju u unutrašnjosti plodova, jer se odmah nakon pojave pjege u meso ploda razvija smeđa trulež prema sjemenjači, tako da na poprečnom presjeku ima oblik klina ili slova “V”. Trulo meso ove bolesti je blago vodenaste konzistencije, ali nije jesno sluzasto (kao kod zelene plijesni – Penicillium) ili kožasto (kao kod crne truleži – Botryosphaeria). Gljivica u oboljelom tkivu formira toksine koji zaraženom plodu daje gorak okus, pa otuda ime gorka trulež jabuke!

Upravo su mumificirani plodovi jabuke, uz mrtvo drvenasto tkivo na rak-ranama, glavni način prezimljenja ove bolesti u nasadima. Bolest postaje u sezoni “aktivna” već tijekom cvatnje jabuka, ali ipak je vjerojatnost zaraza najveća sredinom i krajem ljeta! Najveći postotak infekcija ostvaren je ljeti kada pri optimalnoj temperaturi od 26°C zadržavanje vlage na biljnim organima traje bez prekida 60 sati! Plodovi jabuke osjetljivi su na zaraze tijekom svih razvojnih stadija, a posebice krajem sezone - u vrijeme početka dozrijevanja. Pjege se na zaraženim plodovima najbrže razvijaju pri temperaturama 30°C, pa je prije pronalaska učinkovitih fungicida od ove bolesti u svega nekoliko tjedana vrućeg i vlažnog ljetnog vremena stradavao najveći dio uroda jabuka (Sutton, 1990).

Rezidbom svih osušenih grana i grančica u krošnji, uz sakupljanje svih oboljelih plodova iz nasada, smanjuje se potencijal bolesti za narednu sezonu. Kako je većina komercijalnih sorata jabuka osjetljiva na gorku trulež, ipak su mjere zaštite primjenom učinkovitih fungicida u osjetljivom razdoblju najvažnije mjere suzbijanja ove bolesti. Kurativni fungicidi iz skupine IBE potpuno su nedjelotvorni na gorku trulež jabuke.
Po literaturnim su podacima na gorku trulež jabuka vrlo učinkovite površinske, preventivne, djelatne tvari na osnovi kaptana i folpeta. Dovoljno su još na gorku trulež djelotvorni ciprodinil, trifloksistrobin i boskalid. Djelatna tvar dodine se pokazala protekle sezone potpuno nedjelotvorna na gorku trulež jabuka, jer se nakon njihove preventivne primjene početkom zadnje dekade mjeseca srpnja gorka trulež jabuka u nasadima počela razvijati već tijekom kolovoza, a tipični simptomi su naročito bili prepoznatljivi prilikom berbe u mjesecu rujnu. Isto vrijedi za djelatnu tvar ditianon. U našoj zemlji nemamo registrirane na gorku trulež vrlo učinkovite pripravke na osnovi tirama. Od 11. svibnja 2012. prošireno je rješenje za primjenu pripravku Nativo WG (300 g/ha) (trifloksistrobin & tebukonazol) u jabukama i kruškama. Osim poznate djelotvornosti na krastavost i pepelnicu, registriran je za tamnu i smeđu pjegavost plodova (lat. Alternaria, lat. Stemphilium), uz karencu 14 dana.
Također, trgovci i potrošači traže voće koje sadrži značajno niže ostatke sredstva za zaštitu bilja od tolerance koje propisuje zakon, pa se zadnjih godina traže “ekološka” sredstva za suzbijanje najčešćih skladišnih bolesti jabuke. U komparaciji sa standardnim fungicidom kaptan, zadnjih su godina ohrabrujući rezultati dobiveni primjenom mikro-bioloških pripravka “Boni Protect” (lat. Aureobasidium pullulans) i “Conserver” (mlječno-kiselinske bakterije). Ipak, prema novijim podacima iz Švicarske biološki pripravak “Boni Protect” nije dovoljno učinkovit na gorku trulež plodova jabuke.

AUTOR: mr.sc. Milorad Šubić

IZVOR: Međimurje

Izdvojeni sadržaj