Hrvatski poljoprivrednik u Europskoj uniji!

Višegodišnji nasadi

Višegodišnji nasadi

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će provoditi Zajedničku poljoprivrednu politiku koja već 50 godina regulira proizvodnju i prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i čiji je cilj osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu proizvoda, očuvati ruralno nasljeđe te poljoprivrednicima osigurati stabilan dohodak.

Hrvatski će poljoprivrednici imati slobodan pristup jedinstvenom tržištu Unije, a iz europskih fondova imat će na raspolaganju oko 5 milijardi kuna godišnje za izravna plaćanja i ruralni razvoj.
Primjerice, za vinogradarstvo će im na raspolaganju biti 10,8 milijuna eura godišnje, a za sljedećih deset godina osigurano je 9,6 milijuna eura za izravna plaćanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu.

Kakva su iskustva novih država članica Europske unije u poljoprivredi?


Iskustva su većinom pozitivna. U korištenju poljoprivrednih fondova Europske unije najuspješnija je bila Poljska. U većini novih država članica Europske unije dohodak poljoprivrednika porastao je u prvim godinama članstva: između 2000. i 2007, u Latviji je utrostručen, u Estoniji, Litvi i Poljskoj udvostručen, a u Češkoj i Slovačkoj povećan za 50%.


Hoćemo li se odreći tradicionalnih običaja poput kolinja, pečenja rakije, pripreme kulena ili sira i vrhnja?

Nećemo se morati odreći naših tradicionalnih običaja i proizvoda. Ako se pripremaju za osobne potrebe i dalje će se moći raditi po obiteljskom receptu. Svi proizvodi koji idu u prodaju moraju pak zadovoljavati higijenske standarde radi zaštite potrošača.

Što će biti s hrvatskim tradicionalnim proizvodima u Europskoj uniji?

U roku od 12 mjeseci od dana pristupanja Europskoj uniji Hrvatska će moći na razini Unije registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode koji su već registrirani i zaštićeni na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. istarski pršut). Tako registrirani proizvodi moći će se bolje plasirati na tržište Europske unije.


Što će članstvo Hrvatske u Europskoj uniji donijeti našim regijama?


Jedna od najvažnijih politika Europske unije jest regionalna politika, koja teži smanjivanju razlika između manje i više razvijenih dijelova Unije. Tomu je namijenjen Europski fond za regionalni razvoj čije će korisnice postati i hrvatske regije, a najviše koristi imat će slabije razvijeni krajevi Hrvatske.


Kakve će biti potpore u ribarstvu kada Hrvatska bude članica Europske unije?

Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju moći koristiti sredstva Europskog fonda za ribarstvo. Samo u prvih šest mjeseci članstva (u drugoj polovici 2013.) ta će sredstva iznositi 8,7 milijuna eura dok će na godišnjoj razini, prema sadašnjem izračunu, ona iznositi oko 30 milijuna eura. Ribari, uzgajivači ribe, riboprerađivači te obalne i otočne zajednice moći će uz pomoć ovih sredstava modernizirati proizvodnju i infrastrukturu te smanjivati negativan utjecaj na okoliš. Te će potpore dugoročno pridonijeti i modernizaciji naše ribarske flote. Europski fond za ribarstvo sufinancirat će razvojne projekte na otocima u iznosu 75%, osim za otoke Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo kojima je zbog povećanih troškova proizvodnje i udaljenosti odobrena stopa sufinanciranja do 85%.


Što će biti s malim ribolovom?

Mali ribari imat će vremena do 31. prosinca 2014. odlučiti hoće li se preusmjeriti na gospodarski ili rekreacijski ribolov. Gospodarski ribolov imat će bolju perspektivu, a njegova održivost bit će osigurana boljom zaštitom prirodnih resursa. Preuzeto sa EU-referndum.hr

Izdvojeni sadržaj