NK Petrol 3
Hibridi za kasniju sjetvu uljane repice
Objavljeno: 30.9.2014. 07:50
Zbog velikih oborina i nemogućnosti pripreme tla za sjetvu, neki proizvođači razmišljaju o odustajanju od sjetve uljane repice. Syngenta ima rješenje upravo za ovakve prilike u jesen za vrijeme sjetve uljane repice.
Vremenski uvjeti ove godine jako su nepovoljni za pripremu tla i sjetvu uljane repice. U ovakvoj situaciji od velike je važnosti odabir najpovoljnijeg hibrida za sjetvu.
Syngenta nudi tri vrhunska hibrida uljane repice – NK Petrol, NK Tores i SY Cassidy.
Ovi hibridi uljane repice pripadaju tzv. Ogura (programa stvaranja hibrida uljane repice u kojem se koristi cms sustav) tipu uljane repice, čije su kakrakteristike:
- izuzetno brz početni rast i razvoj,
- velika i robusna biljka,
- dobro razvijen i dubok korijenov sustav
- dobra tolerantnost na bolesti i niske temperature,
- visoki prinosi uz visok postotak ulja i niske vrijednosti glukozinolata
Syngenta hibrid uljane repice
Zahvaljujući brzom početnom razvoju, biljka može nadoknaditi zaostatak u razvoju zbog kasnije sjetve. Stoga još uvijek ulazi dobro razvijena u zimu, što je izuzetno važno za njeno dobro prezimljavanje.
U usporedbi s drugim hibridima, NK Petrol, NK Tores i SY Cassidy puno su pogodniji odabir za eventualnu kasniju sjetvu. Optimalni rok za sjetvu svih Syngenta -inih hibrida je do 20.9. dok je u povoljnim uvjetima sjetvu moguće obaviti i kasnije.
Usjev uljane repice u jesen mogu ugroziti korovi koji niču već tijekom jeseni. Profitabilna proizvodnja uljane repice nije moguća bez primjene suvremene agrotehnike kao i optimalnog pristupa u zaštiti uljane repice od korova. Syngenta u tom slučaju preporuča preparat na bazi aktivne tvari dimetaklor kao optimalno rješenje za čist usjev uljane repice.
Ključne prednosti:
- Odlično suzbija slakoperku, koštan, kamilicu, mrtvu koprivu, mišjakinju, jarmen, čestoslavicu i dr.
- Široko vrijeme primjene (nakon sjetve, prije nicanja pa sve do stadija 4 lista)
- Djeluje na korove u mlađim razvojnim stadijima
- Ne ograničava naredne kulture u plodoredu
Izdvojeni sadržaj
03.07.2014.
Potočarka
Potočarka (lat. Nasturtium officinale) je , ali vrlo dragocjena biljka O njenoj nutritivnoj vrijednosti više nego dovoljno govori činjenica da sadrži veće količine željeza od špinata i više vitamina C od limuna i naranče. Iako su od davnina poznata njena ljekovita svojstva, ova biljka je kroz generacije pomalo zaboravljena. Razvoj klasične medicine rezultirao je zanemarivanjem zdravih namirnica koje nam priroda nudi na dlanu. No, svakim se danom sve više ljudi vraćaju prirodi, pa je i ova izuzetno hranjiva biljka sve zastupljenija u alternativnom načinu liječenja i prehrani.
13.12.2017.
Da li saditi vinograd na istoj površini, nakon krčenja vinograda zaraženog fitoplazmom?
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, zavod za zaštitu bilja izdalo je mišljenje i preporuku, za sadnju novog vinograda na istoj površini nakon krčenja vinograda zaraženog fitoplazmom „Candidatus Phytoplasma vitis“. Mišljenje i preporuku prenosimo u cijelosti:
16.09.2014.
Bazga i njezin uzgoj
Samonikla bazga najčešće raste uz rubove šuma i u blizini naselja. Uzgoj bazge započeo je u SAD-u i proširio se u Europu, ponajviše u Dansku, Njemačku, Austriju, Mađarsku i Sloveniju. Životni vijek samonikle bazge je 40, a uzgojene tek dvadesetak godina.
Posjet studenata mediteranske poljoprivrede sa veleučilišta u Rovinju
Prošli vikend Pinova je i ove godine ugostila studente druge godine smjera „Mediternaska poljoprivreda“ sa veleučilišta u Rovinju pod vodstvom prof.dr.sc. Željka Prgometa. Ovdje u Pinovi svjesni smo kako se na fakultetima trenutno obrazuje nova generacija mladih ljudi – budućih stručnjaka na kojima svijet ostaje i sa kojima je moguće da ćemo danas-sutra surađivati. U to ime uvijek smo spremni pripomoći u njihovoj edukaciji te ih upoznati sa novim tehnologijama koje se razvijaju i koriste u agronomiji.
29.01.2014.
Novo iz Pinove - PinovaMobile, mobilna aplikacija za PinovaDoc i PinovaMeteo korisnike
1970. godine izumitelj, popularni pisac znanstvene fantastike i futurist Arthur C. Clarke je u jednom od svojih tekstova za časopis Popular science „predvidio“ da će sve znanje Svijeta biti dostupno na dlanu ruke dok se godina 1991. smatra godinom kada je Internet postao funkcionalan i javno dostupan, od tada pa na dalje sve je povijest. Internet je postao sveprisutan. U zadnjih nekoliko godina zauzeo je bežičnu dimenziju te je postao neophodna opcija na mobilnim telefonima.