Gorka trulež jabuke - nova bolest na jabuci u ljetnim mjesecima

Poljoprivredna proizvodnja se često naziva i „tvornica na otvorenom“ , a na takvu vrstu proizvodnje utječe cijeli niz faktora od kojih je jedan od najbitnijih klima. Svjedoci smo klimatskih promjena na globalnoj razini što za posljedicu, između ostalog, ima pojavu novih bolesti u voćnjacima, s kojima se voćari do sada nisu susretali ili jesu ali u rijetkim prilikama.

Jedna od tih bolesti je i gorka trulež jabuke čiji su uzročnici gljivice Colletotrichum acutatum i Colletotrichum gleosporioides. Pojačane štete na plodovima su prvo dovele do sumnje da se radi o uzročniku alternarijske pjegavosti.

Djelovanjem ovih dviju gljivica dolazi do pojave sljedećih simptoma:

  1. Pojava sivo-smeđih pjega okruglog oblika na bočnoj strani ploda (sredinom kolovoza).
  2. Relativno brzo povećanje pjega i utonuće sredine pjege što tvori konkavnu udubinu na površini ploda.
  3. Nakon toga dolazi do tvorbe acervula – sitnih točkica, plodonosnih tijela koja budu kružno raspoređena ( tipični znak gorke truleži plodova).
  4. Starenjem pjega površina ploda se nabora i mijenja boju  u tamno smeđu do crnu.
  5. Pjege se šire i spajaju što dovodi do mumifikacije plodova.

I u unutrašnjosti ploda dolazi do promjena, odmah nakon nastanka pjega u mesu ploda se razvija smeđa trulež koja se kreće prema sjemenjači i na poprečnom presjeku ima oblik slova „V“. Gorka trulež je pokraj krastavosti i smeđe truleži najčešća bolest tijekom skladištenja plodova nakon berbe.

Razvoj pjega je najbolji i najbrži na temperaturama od 28°C do 30°C uz dovoljno vlage , pa je tokom vrućeg i vlažnog ljetnog vremena znao stradati veliki dio uroda jabuke prije no što se pronašao odgovarajući i djelotvoran fungicid protiv ove bolesti. Bolest je raširena u svim područjima u kojima se uzgaja jabuka, prvi puta je opisana u Engleskoj u 19. stoljeću. Početkom 20. stoljeća je zabilježeno da napada i drvo jabuke uzrokujući neku vrstu raka, a 70-ih godina prošlog stoljeća su također opisani simptomi u vidu pjegavosti lišća jabuke. Gljivica u zaraženom tkivu proizvodi toksin koji plodu daje gorak okus pa otud bolest dobiva ime. Mumificirani plodovi i rak rane su glavni oblik prezimljavanja gljivice koja postaje aktivna još u fazi cvatnje jabuke no pojava infekcije je najvjerojatnija tek sredinom i krajem ljeta jer klimatski uvjeti bolje odgovaraju gljivici. Temperatura optimalna za nastanaka infekcije je 26°C, a vlaga se mora zadržati na biljnim organima 60 sati bez prekida. Plodovi su najosjetljiviji na zarazu početkom dozrijevanja. Pjege se najbrže razvijaju pri temperaturi od 30°C.

Kako zaštititi nasad?

Većina komercijalnih sorata jabuke je osjetljiva na ovu bolest. Rezidbom osušenih grana i grančica u krošnji i prikupljanjem osušenih plodova smanjuje se potencijal za nastanak bolesti u sljedećoj sezoni. Primjena učinkovitih fungicida ipak ostaje najvažnija stavka u zaštiti od gorke truleži, pogotovo u najosjetljivijoj fazi razvoja. Kurativni fungicidi iz IBE skupine potpuno su nedjelotvorni protiv gorke truleži!  Prema dostupnoj literaturi djelotvorni su površinski preventivni fungicidi na osnovi kaptana i folpeta. Dovoljno djelotvornima su se pokazali i pripravci na bazi boskalida, ciprodinila i trifloksistrobina. U zadnjih nekoliko godina dobre rezultate pokazuje i primjena mikrobioloških preparata kao mliječno kisele bakterije (lat. Conserver) i bakterije (lat. Aureobasidium pullualans) koja prema najnovijim podacima iz Švicarske ne pokazuje najbolju učinkovitost.

Izdvojeni sadržaj