Pčelinjak

Pčelinjak

Certificiranje meda

Svaki zainteresirani pčelar koji želi na svojim pakiranjima meda koristiti znak Med iz Lijepe naše, podnose Zahtjev za uzorkovanjem i analizom kvalitete uzoraka meda. Nakon provedene analize i ukoliko analiza zadovoljava svim propisanim parametrima, pčelaru se izdaje Certifikat kvalitete meda te se potpisuje Ugovor o korištenju znaka Med iz Lijepe naše.

Pčelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Prvi pisani dokument o pčelarstvu u Hrvatskoj (Vinodolski zakonik), iz 1288. godine. Prvo pčelarsko društvo osnovano 1875. godine na otoku Šolti.

Med i drugi pčelarski proizvodi od davnina se koriste kao hrana i lijek. Med je i najstarija vrsta zaslađivača u ljudskoj prehrani, a za razliku od šećera, ima daleko kvalitetniji nutritivni sastav, kao i više kalorija (1 žlica meda ima 64 kcal, dok 1 žlica šećera daje 46 kcal).

Najveći proizvođač meda u Europskoj Uniji je Španjolska (33.000 t), a slijede je Italija, Grčka, Njemačka, Portugal i Mađarska. Od ukupne količine svjetskog uvoza - 40% meda uvozi se na tržište Europske unije gdje je najveći potrošač meda Njemačka. U EU samo je 3% profesionalnih pčelara, a ostalima je pčelarstvo hobi. Međutim, ako se pogleda broj košnica po pčelaru, vidi se da je 37% kod profesionalnih pčelara. Ovakva je situacija i kod nas. Također se može primijetiti kako su sve nove članice EU u zadnjih 5 godina povećale i broj košnica i broj pčelara. U Hrvatskoj se na godinu proizvede oko 7.000 tona meda, ovisno o godini, a potrošnja meda po stanovniku je samo 400 grama.

Prema podacima iz Hrvatskog pčelarskog saveza u Republici Hrvatskoj ima oko 650.000 košnica, a godišnje se proizvede 7.000-8.000 tona meda. Prema podacima iz Evidencije pčelara u Republici Hrvatskoj je više od 11.000 pčelara od kojih je oko 8.000 organizirano u 145 udruga – članica Hrvatskog pčelarskog saveza. U Hrvatskoj se većina meda prodaje izravnom prodajom ''na kućnom pragu''.

Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom pokrenula je novi marketinški projekt pod nazivom "Dobrovoljno označavanje meda znakom Med iz Lijepe naše".

Provedbu i kontrolu projekta provode Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski pčelarski savez. Pčelarstvo je u Republici Hrvatskoj tradicionalna poljoprivredna grana koja ima veliki gospodarski značaj. Med i pčelinji proizvodi – pelud, vosak, propolis, matična mliječ te pčelinji otrov upotrebljavaju se kao hrana i dodatak prehrani koji svojih svojstvima pomažu kod otklanjanja različitih zdravstvenih problema. Zato su pčelinji proizvodi važni za proizvodnju različitih proizvoda. Republika Hrvatska zbog različitih klimatskih zona (mediteranska, kontinentalna, gorska) ima i različite uvjete za razvoj pčelarstva što omogućuje proizvodnju mnogih vrsta meda.

Vrste meda

Boja, aroma, struktura i kvaliteta meda ovise o izvoru nektara, kao i o njegovoj proizvodnji. Prema izvoru nektara med može biti monoflorni - od jedne vrste nektara (kao što su bagrem, lipa, kesten, kadulja) i poliflorni - od više vrsta nektara (kao što su livadni i cvjetni med).

Poliflorni med je dobar izbor ukoliko želite nenametljiv okus meda u hrani ili piću, dok med od jedne vrste cvijeta ima više izraženih svojstava, pa tako i aromu. Osim od cvjetova različitih biljaka, med može nastati iz slatkih tekućina koje neki insekti izbacuju kao višak hrane, hraneći se sokom biljke na kojoj se nalaze – medljikovac (med od bjelogorične i crnogorične medljike). Po boji se može odrediti aroma meda, pa su tako oni tamnije boje meda jače arome.

Ovim projektom želi se potrošačima putem Znaka dati informaciju o podrijetlu kao i utvrđenoj kvaliteti meda proizvedenog u hrvatskim pčelinjacima. U ovom projektu mogu sudjelovati svi pčelari upisani u Evidenciju pčelara u Republici Hrvatskoj te koji med prodaju na jedan od načina izravne prodaje (na gospodarstvu, tržnicama, sajmovima i sl.).