Bakterijska palež koštičavih voćaka (lat. Pseudomonas mors – prunorum)

Bakterijska palež

Bakterijska palež

Uzročnik bolesti je bakterija Pseudomonas mors – prunorum i određene forme specijalne za svaku vrstu koštićavih voćaka. Bolest nije posvuda raširena, ali se periodično javlja kao jaka zaraza uzrokujući epidemije, posebno na višnjama i trešnjama. Bolest se također javlja i na breskvama, marelicama i šljivama. Bolest postepeno uzrokuje propadanje i sušenje pojedinih grana, a kasnije i cijelog stabla.

Simptomi bakterijske paleži

Bakterijske paleži različiti su zimi i ljeti. Zimi se uočavaju na mlađim izbojima i granama kao plitke upale na kori. Pjege se naročito opažaju u rezidbi. Na starijim granama i deblu javlja se smolotok. Opkoli li upala (pjega) cijeli izboj ili granu, ili cijelo deblo, dio iznad te nekroze kore potpuno propada. Zbog toga mlađe voćke brzo propadaju. Ukoliko oboljela voćka ili njezin dio nakon propadanja potjera, njezino je lišće sitno i klorotično, uvija se i vene.
No, ako je u jesen do zaraze došlo kasno, tada slijedeće godine lišće normalna izgleda. Oko nekroze – pjege javlja se zadebljanje kore odnosno izbojka. Kod starijih voćaka dolazi do ranog odbacivanja lišća znači da će se voćka uskoro osušiti. Kod breskve su te pjege svijetlo-smeđe boje (bijela kava), slično nekrozama od niskih temperatura, a grančice iznad toga su suhe. Pupovi se se sporo otvaraju, a cvijetovi i mladi izbojci se suše na tom dijelu grane. Ispod kore je tkivo nekrotizirano, smeđe-crveno. Izlučuje se obilje smole koja može dospjeti i u zemlju pri toplom vremenu.
Ljeti se na listovima javljaju mnogobrojne sitne pjege (sitnije od onih od šupljikavost lista), a te su pjege obavijene svjetlijim, žućkastim poljem. Kod marelice i šljive te pjege ispadaju (kao kod šupljikavosti), no na trešnji i višnji pjege ostaju na listu sve do jeseni. Na plodovima se pjege javljaju rjeđe i nešto su sitnije od onih na listovima. Kod breskve su na plodovima prisutne gumaste pjege udubljene u masu ploda, ovijene jednim pojasom smeđe-crvenkastom bojom.

Biologija bolesti bakterijske paleži

Do zaraze dolazi najviše u jesen i to tako da bakterija iz pjegica na plojci lista prodire kroz još nezatvoreni lisni ožiljak ili pak preko ranica na kori. Iz lisnih ožiljaka bakterija se prenosi žilama pa se tako pjege javljaju i na onim mjestima kore gdje nije došlo do zaraze (endogeno širenje bakterije).
Bakterija se žilama lako prenosi i u kori i u drvu. Zatim od jeseni preko zime (u toplijim periodima) dolazi do nekroze stanica kore, pa se na njoj, kao posljedica, pojave nekrotične pjege. Do daljnje zaraze dolazi u vrijeme pupanja kada se nekroze prošire i povećaju. Ljeti bakterija u napadnutom tkivu odumire, a nekroze zarastu tvorbom pluta. U nekim, zaraženim pupovima kasno  u jesen, bakterija preživi pa tako opet dolazi do zaraze listova. Na taj se način ciklus obnavlja. Za kišovitog ljeta se javljase jaka zaraza na lišću, a bakteriju šire vjetar i kiša. Bolest se širi koncentrično od prvih zaraženih stabala pa dalje.

Mjere zaštite bakterijske paleži

U suzbijanju bakterijska palež koštičavih voćaka ne postižu se zadovoljavajući rezultati. Kod nas nije dopušteno korištenje antibiotika za zaštitu bilja. Preporučuje se prskanje bakrenim fungicidima ( bakreni oksid, i bakreni hidroksid ) i to u jesen pred i tijekom opadanja lišća i opet u proljeće pred cvatnju. Postoje velike razlike u osjetljivosti sorti svih vrsta koštićavih voćaka, stoga u proizvodnji treba koristiti čim otpornije sorte na ovu opaku bolest ( Šljiva - RUT GERSTETER, ČAČANSKA NAJBOLJA, Višnja - FAVORIT, HAJMANOV RUBIN, ČAČANSKI RUBIN, Trešnja - VEGA, SUMMIT).