Bakterijska palež jezgričavog voća nije iskorijenjena

Bakterijska palež

Bakterijska palež

Karantenska bakterijska palež jezgričavog voća i ukrasnog grmlja je na području Republike Hrvatske prisutna od 1995. godine, a u Međimurju od 2004. Biljnu bolest uzrokuje po Gramu negativna bakterija (lat. Erwinia amylovora) iz porodice (lat.  Enterobacteriaceae) veličine 0.3 - 1,5 mikrometara.

Raširena u gotovo svim dijelovima svijeta gotovo je homogena vrsta, a razlikuje se od drugih patogenih bakterija koje induciraju nekroze tkiva po vrlo brzim širenjem od mjesta infekcije. U meteorološki optimalnim uvjetima može uništiti osjetljive domaćine u jednoj sezoni rasta, pa je stoga najopasnija bolest jabuke. Od voćnih su vrsta još napadnute kruška, dunja, mušmula i oskoriša, ali također i veći broj alternativnih domaćina iz skupine šumskog i ukrasnog bilja (npr. glog, dunjarica, glogovica, japanska dunja, vatreni grm, fotinija idr.), pa je ova bolest veliki problema na javnim i hortikulkturnim površinama jer je na zarazu osjetljivo više od 200 različitih vrsta iz biljne porodice ruža (lat. Rosaceae). Zadnje dvije sezone uvjeti u cvatnji jabuka nisu pogodovali jačoj pojavi ove bolesti  (previše hladno i vjetrovito vrijeme), ali se bolest ipak lokalno pojavljuje tijekom ljeta (srpanj 2011. i 2012. je bio iznadprosječno topao i vlažan mjesec s tučom lokalnog značaja). Prema „Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje bakterijske paleži“ (NN-29/08) posjednici bilja su dužni redovito pregledavati osjetljive biljne vrste od početka vegetacije do kraja prosinca, te provoditi redovitu zaštitu u skladu s uputama struke.

Opis bolesti

Zbog nekroze i odumiranja tkiva osjetljivih organa (cvijeta, cvata, lista, ploda, mladica, grana, debla i korijena) nastaju promjene koje nalikuju štetama od vatre, pa je zbog toga bolest dobila ime bakterijska palež. Simptomi na jezgričavim voćnim vrstama su slični, uz napomenu da zaraženo lišće i mladice kruške imaju izrazitu crnu boju. Kod jabuke, dunje, mušmule i osjetljivog ukrasnog grmlja palež lišća i jednogodišnjih izdanaka se prepoznaje po smeđoj ili crvenkasto-smeđoj promjeni boje. Uz optimalne temperature 26°C do 28°C i zasićenost zraka vlagom (>95%) na zaraženim se organima pojavljuju kapljice mliječnog i ljepljivog iscjetka koje se vremenom skrutnu i postaju jantarno žute, odnosno tamne bolje. Bakterijski iscjedak tipični je znak bolesti i predstavlja gotovo čistu bakterijsku kulturu  pomješanu s polisaharidom (amilovoran). Bakterijski iscjedak se najčešće pojavljuje na peteljkama cvijeta i lista, mladicama, plodovima te uz rak-rane. Najosjetljiviji biljni organ na bakterijsku palež je cvijet. Oboljeli cvjetovi su vlažnog izgleda, zatim venu i postaju smežurani  uz smeđu ili crnu promjenu boje. Boja inficirane cvjetne stapke se mijenja od tamnozelene do crne . Iz oboljelih se cvjetnih organa bakterija vrlo brzo širi kroz tkivo rodne grančice na tek zametnute terminalne plodove , a preko peteljke na susjedno lišće. Na taj način pojedinačno inficirani cvjetovi mogu uzrokovati palež čitave rodne grančice. Nakon cvijeta na izravnu zarazu bakterijom su osjetljive mladice. U optimalnim se uvjetima tijekom nekoliko dana infekcija vrlo brzo proširi na 15-30 ili više cm. Razvija se tamno-smeđa ili crna palež mladica i lišća, uz svijanje vršnog dijela prema dolje (u obliku drške kišobrana). Palež grančica i grana nastaje kao posljedica infekcije cvata, mladog lista ili širenja bolesti iz mladica. Mlado lišće se uvija, uz brzu promjenu boje u tamno-smeđu ili crnu. Promjena boje lišća se progresivno širi rubno ili centralno, ovisno o starosti lista i mjesta infekcije. Lisne žile i peteljka su vrlo osjetljivi. Česta je zaraza zelenih plodova preko peteljke. Plodovi mumificiraju i zajedno s lišćem teško otpadaju sa stabla. Na osnovi rodnih grančica, vodopija ili debljih grana formiraju se rak-rane, na čijim rubovima bakterija prezimi zadržavajući vitalnost. 

Epidemiologija

Unutar nasada uzročnik bakterijske paleži prezimi u rubnom tkivu rak-rana, formiranih na granama ili deblu infekcijama iz prethodne sezone. Moguće je prezimljenje u pupovima kao posljedica tzv. latentnih (skrivenih) zaraza, a ovaj oblik omogućuje širenje bakterije na veće udaljenosti trgovinom zaraženim voćem i hortikulturnim sadnicama. Primarni razvoj bolesti započinje u proljeće pri temperaturama zraka većim od 18°C, uz kišu, rosu i povišenu vlažnost zraka. U vrijeme cvatnje voćaka na rubovima rak-rana se pojavljuju kapljice bakterijske sluzi. Kiša i prenositelji (pčele, mravi, voćne muhe) šire bakterijsku sluz s rak-rana na otvorene cvjetove. Bakterijske se stanice na površini cvatova umnožavaju i putem nekutiziranih dijelova napadaju osjetljivo unutrašnje tkivo. Zaraza se tijekom cvatnje štiti oprašivačima, pa ispaša pčela u zaraženim voćnjacima nije dozvoljena (NN 29/08 članak 5)! Tijekom ljetnih mjeseci bakterijska palež se sekundarno širi na mladice putem prirodnih otvora (lenticele, puči), ali također putem rana nastalih od štetnika (npr. lisne uši, kruškina buha) i zbog ljetnih oluja (jači vjetar, tuča). Za vrlo toplog i vlažnog razdoblja na napadnutim organima (peteljkama cvijeta, zelenim plodovima, mladicama) mogu se pojaviti kapljice bakterijske sluzi  (iscjedak ili eksudat). Kapi sadrže milijune bakterijskih stanica i vrlo privlače kukce koji šire bolest po voćnjaku. Učestale kiše, rosulje, magle, dugotrajna rosa, visoka vlaga zraka  uz dnevne temperature od 26°C do 29°C naročito pogoduju snažnom razvoju bakterijske paleži.

Mogućnost suzbijanja

Važno je provoditi preporučene agrotehničke mjere: za sadnju odabrati zdravstveno ispravni materijal i moguće otpornije sorte jabuka; mehanički odstranjivati zaražene izbojke 30-50  cm ispod prijelaza bolesnog tkiva u zdravo, a odrezane i zaražene biljne dijelove uništiti spaljivanjem; pri rezidbi dezinficirati alat, rezidbu u zaraženim nasadima provoditi samo zimi pri temperaturama blizu 0°C; ako je stablo zaraženo više od 50% potrebno ga je iskrčiti i spaliti. Vrlo osjetljive sorte jabuka na bakterijsku palež su primjerice Gloster, James Grive, Idared, Fuji, Gala, Braeburn, Jonagold, Pink Lady dok među otpornije sorte ubrajamo Zlatni Delišes, Granny Smith, Gold Rush, Crveni Delišes i dr. Od krušaka su na bakterijsku palež jače osjetljive većina raširenih sorti: Passe Crassane, Santa Maria, Abbe Fetel, Conference, Viljamovka žuta i crvena, boskova bočica, Anjou i dr. Sve sorte dunja su također jače osjetljive na bakterijsku palež.

Na osjetljivim sortama tijekom sezona povoljnih za razvoj bakterijske paleži, preporučuju se mjere kemijske zaštite sladno dopuštenim sredstvima u RH i preporukama struke. Za preventivna tretiranja jabuka i krušaka protiv bakterijske paleži u RH su dopušteni pripravci na osnovi bakra i al-fosetila.. Sredstva na osnovi bakra mogu se preporučiti u jesen, tijekom i nakon otpadanja lišća, te u proljeće početkom vegetacije voćaka. Dozu primjene bakra prilagoditi razvojnom stadiju voćaka. Njihova primjena tijekom cvatnje u deseterostruko manjim koncentracijama pokazala su u Međimurju neželjene fitotoksične promjene na plodove jabuka (jača mrežavost sorte Idared). U skoroj budućnosti bi trebalo provjeriti novije bakarne oblike, manje agresivne za plodove jabuke i kruške, na učinkovitost protiv ove bolesti (npr. Scudo, Coptrel). Sredstva na osnovi Al-fosetila manje su učinkovita na primarne infekcije tijekom cvatnje, ali njihova primjena u preventivnom spriječavanju sekundarnih infekcija mladica značajno je djelotvornija kod jače bujnih i osjetljivih sorata. Stoga ih se preporučuje koristiti krajem cvatnje, u vrijeme intenzivnog porasta mladica. Moguće je tijekom cvatnje preventivno koristiti spojeve iz SAR-grupe („sistemično aktivirana rezistentnost“) npr. acibenzolar(S) metil (Bion WG). U zapadnoeuropskim zemljama upravo je kombinacija SAR- spojeva s antibioticima tijekom cvatnje bila najučinkovitija u suzbijanju bakterijske paleži jezgričavog voća.

Primjena antibiotika (npr. streptomycin-sulfat, kasugamycin i dr.) u našoj zemlji radi suzbijanja bakterijske bolesti voća nije dopuštena (zbog mogućih rezidualnih ostataka u medu). U RH nije moguće umanjiti napad bakterijske paleži na mladice tijekom ljeta preventivnom primjenom  proheksadion-kalcijeve soli jer se time skraćuje njihova dužina. Moguće je tijekom cvatnje preventivno koristiti biološke spojeve na osnovi antagonističkih mikroorganizama: npr. (lat. Bacillus subtilis, lat. Aureobasidium pullulans, ali isti još nisu dostupni na hrvatskom tržištu.

Kod suzbijanja ove bolesti je vrlo važno pratiti meteorološke uvjete i osjetljive razvojne stadije voćaka na primarne i sekundarne zaraze. Tijekom cvatnje kontrolirati moguću pojavu bakterijske paleži na prezimljujućim rak-ranama, a najbolji učinak daje preventivna primjena dopuštenih spojeva jedan ili dva dana prije optimalnih uvjeta za zarazu. Ispitivanje biološke učinkovitosti različitih sredstava u našim uvjetima i regijama potvrđuju da se protiv bakterijske paleži jezgričavog voća može očekivati djelotvornost 60% do 70%.

Izdvojeni sadržaj