Achillea millefolium

Achillea millefolium

Agrotehnika i uzgoj stolisnika

Naziv ove biljke potječe od imena mitskog junaka Ahila i “mile folium”, što znači tisuću listova. Stolisnik je rasprostranjen u cijelom svijetu. Raste i u nizinskim i u planinskim područjima.

Stolisnik je višegodišnja zeljasta biljka. Korijenov sustav sastoji se od pužućeg rizoma s brojnim sitnim žilicama. Stabljike su ravne, najčešće slabo razgranate, visine do 80 cm. Listovi su izduženi, dvostruko i trostruko podijeljeni. Režnjevi su šiljasti i gusto zbijeni. Cvjetovi su složeni i skupljeni u vodoravne cvatove. Obodni cvjetovi su bijele, a vrlo rijetko i ružičaste boje. U sredini cvijeta nalaze se plodni cvjetići. Sjeme je sitno, ovalnog oblika, sive boje. Masa 1000 zrna je 0,10 – 0,15 g. Zrelo sjeme je dobre klijavosti i klija odmah nakon berbe. Nakon dozrijevanja sjemena cvjctonosnc stabljike se suše, a biljke prezimljavaju u obliku rozete. Stolisnik dobro podnosi niske temperature kao i ljetne vrućine i suše. Cijela biljka je žilava i formira čvrst i gust busen.

Stolisnik sadrži 0,2 – 1,2 % eteričnog ulja. U ulju tetraploidnog stolisnika ima 30 – 50 %. azulena, nešto cineola, kamfora, sabinena, pinena i drugih tvari. Biljka također sadrži flavonoiđe, alkaloide (ahilein), tanine, organske kiseline i krom, koji je važan za sintezu inulina.

Stolisnik je gorka aromatična biljka koja se koristi za poboljšanje probave kao i za stimuliranje lučenja žuči. Koristi se i za izbacivanje žučnih i bubrežnih kamenaca. Može se koristiti i za vanjsku upotrebu u obliku kupki, obloga ili ekstrakata za liječenje kožnih oboljenja, hemeroida itd. Eterično se ulje koristi u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

Uvjeti uzgoja

Stolisnik treba uzgajati na sunčanim površinama jer nema velikih potreba za vlagom. Stolisnik se može uzgajati na svim tipovima obradivih tala, neutralne do slabo kisele reakcije. Najbolje uspijeva na dubokim tlima dobrih fizikalnih i kemijskih značajki, ali treba izbjegavati tla bogata dušikom.

Uzgoj

Plodored – stolisnik se kao višegodišnja kultura ne uzgaja u plodoredu. Najbolje ga je saditi iza kultura koje ostavljaju tlo čisto od korova. Leguminoze nisu dobre pretkulture.
Obrada tla – za razliku od mnogih kultura, stolisnik ne zahtijeva duboku obradu tla. Oranje treba obaviti na dubinu od 20 do 25 cm.
Gnojidba – za osnovnu se gnojidbu upotrebljavaju mineralna NPK gnojiva s povećanim sadržajem fosfora koji potiče razvoj cvatova. Gnojidba se obavlja tijekom predsjetvene pripreme tla. Ovisno o plodnosti tla, primjenjuje se 200 – 300 kg/ha gnojiva. Mineralna gnojiva treba primjenjivati tijekom cijelog uzgojnog razdoblja i to krajem godine, nakon vegetacije ili u rano proljeće, prije početka vegetacije. U organskoj se poljoprivredi primjenjuje stajski gnoj i druga dozvoljena gnojiva koja sadrže fosfor i kalij.
Razmnožavanje – stolisnik se razmnožava direktnom sjetvom sjemena u polje ili preko presadnica. Direktna sjetva sjemena obavlja se sijačicama u redove na razmaku od 50 do 60 cm. Sjeme se sije u brazde, bez naknadnog pokrivanja. Nakon sjetve površinu treba povaljati glatkim valjkom. Sjetva se obavlja krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme klija za 10 – 15 dana, pa su do zime biljke dovoljno razvijene da mogu prezimiti. Sjetva se može obaviti i u proljeće, tijekom ožujka ili najkasnije do polovice travnja. Za sjetvu na razmaku između redova od 50 – 60 cm potrebno je 300 g sjemena uz uvjet da sc sije 50 zrna po m2. Za jesensku je sjetvu potrebno 1 – 2 kg/ha sjemena. Sjeme treba miješati s nekim inertnim materijalom – nosačem (pijesak ili si.). Čistoća sjemena za sjetvu treba biti 90 %, a klijavost najmanje 80 %. Ako se stolisnik razmnožava preko presadnica, sjetva sjemena u hladne lijehe obavlja se u drugoj polovici lipnja. U tom su slučaju biljke spremne za presađivanje krajem listopada. Presadnice se sade na dobro poravnatu i usitnjenu površinu u brazde duboke 5 - 8 cm na razmaku između redova od 50 do 60 cm. Nakon sadnje presadnice se prekriju zemljom i dobro pritisnu. Za površinu od 1 ha potrebno je 66 600 - 80 000 biljaka.

Njega

Stolisnik nije zahtjevna biljka, ali najveći se prinosi postižu na rastresitim površinama čistim od korova. To je posebno važno za mlade biljke u prvoj godini uzgoja. Nasade na siromašnim tlima treba prihraniti mineralnim dušičnim gnojivom.
Među - redno okopavanje i kultiviranje obično se obavlja 2 - 3 puta, a po potrebi i više.
Prihranjivanje se obavlja u rano proljeće, najčešće tijekom travnja s dušičnim gnojivom (KAN) u količini od 100 do 150 kg/ha. Nakon završetka prve ili na početku sljedeće vegetacije treba primijeniti 100 – 200 kg/ha mineralnog NPK gnojiva.

Berba

Od stolisnika se koristi cvijet sa stabljikom dužine do 25 cm (lat. herba) ili samo cvijet. Stolisnik se bere u fazi punog cvjetanja. Berba se obavlja strojno, a na manjim površinama ručno. Prva godina uzgoja daje samo jednu berbu i to tijekom lipnja. Višegodišnji nasadi daju dvije berbe, prvu tijekom lipnja, a drugu tijekom kolovoza ili rujna.

Sušenje

Stolisnik se može sušiti prirodnim putem ili u sušnicama na temperaturi od 40 do 60 °C. Za 1 kg suhih nadzemnih dijelova biljke potrebno je 3,5 – 4,0 kg svježih.

Prinos

U prvoj godini uzgoja prinos suhih nadzemnih dijelova biljke je 1500 – 2500 kg/ha, a sljedećih godina i do 6000 kg/ha. Prinos cvijeta u prvoj godini je do 1000 kg/ha, a sljedećih i do 3000 kg/ha.

 

Izdvojeni sadržaj