HGK

HGK

21. sastanak Poslovno – znanstvenog kluba

Poslovno-znanstveni klub je pozitivna inicijativa Hrvatske gospodarske komore koja je osnovana  radi unapređivanja poslovne suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Cilj suradnje akademske zajednice i gospodarstva je povećanje domaće proizvodnje, zaposlenosti i izvoza temeljenih na novim proizvodima, povećavanju ekonomske aktivnosti nacionalne ekonomije i pune zaposlenosti svih sudionika domaćeg stvaralaštva. Klub stavlja naglasak na jačanju suradnje između znanosti i gospodarstva koje bi na taj način povećalo konkurentnost na jedinstvenom tržištu Europske unije.

Sektor za industriju i IT i Sektor za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore organiziralo je 21. sastanak Poslovno – znanstvenog kluba koji  se održao u utorak 20. rujna 2016., u 14.00 sati.


Uz sljedeća tematska izlaganja:


  1. Tematsko izlaganje pod nazivom „Uporaba foto selektivnih mreža u voćarstvu “.

Izlagatelj: Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić – redoviti profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

  1. Tematsko izlaganje pod nazivom „“Praćenje mikroklimatskih uvjeta i primjena informatičkih programa u praćenju poljoprivredne proizvodnje”.

Izlagatelj: dipl. ing. Zoran Lovrek, Pinova d.o.o., Čakovec

Moderator skupa je bila Branka Prišlić.


Predavanje je otvorio prof. dr. sc. Tomislav Jemrić koji je predstavio međunarodni projekt na kojemu radi s kolegama iz Italije. Naziv projekta je Nisko pesticidna integrirana proizvodnja u održivom i sigurnom uzgoju voća, a cilj projekta je razviti, primijeniti i demonstrirati ekonomski održiv strateški plan za provedbu integrirane zaštite bilja, promovirajući uporabu malih količina kemijskih sredstava tijekom postupaka uzgoja i čuvanja voća u tipičnim hrvatskim i talijanskim agro ekosustavima. Projekt nastoji stvoriti održiv ekološki sustav uzgoja i čuvanja voća, stvaranjem učinkovitije uporabe resursa i osiguravanjem sigurnosti hrane.

Prof. Jemrić  navodi kako se istraživanje provodi na način da "obuku" odnosno zaštite voćke sa svih strana sa mrežema kako bi smanjili ili u potpunosti spriječili dolet štetnika u krošnje voćki. S obzirom na to da se primjenjuju i različite boje mreža pokušava se donijeti zaključak koja boja i na koji način utječe na obojenost i tvrdoću ploda, količine šečera u plodu i dr. karakteristike ploda. Pokusi se vrše na jabuci i breskvi. Na Breskvi se istraživanje vršilo u Vratišincu u voćnjacima Zorana Lovreka a na Jabuci u Zagorju.

Na izlaganju Prema grafikonima koji su bili prikazani prof. Jemrić je ukazao kako crvena i žuta mreža cjelokupno gledano imaju naviše prednosti. Jednako tako je ukazao da  mreže jedne boje ne moraju pokazivati iste značajke kada se postave u nekoj drugoj regiji, državi ili kontinentu.

Ukupna vrijednost projekta je 1,839,378.00 € a EU je sufinancirala sa 901,938.00 €. Projekt je krenuo u realizaciju 16/06/2014  a očekuje se da će završiti 16/12/2017. 


Drugu temu Praćenje mikroklimatskih uvjeta i primjena informatičkih programa u praćenju poljoprivredne proizvodnje izlagao je dipl. ing. Zoran Lovrek iz tvrtke Pinova.

Z. Lovrek navodi kako poznavanje mikroklimatskih parametra i tumačenje istih u okvirima zaštite bilja ima veliku ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Jednako tako navodi da se redovito treba pratiti vremenska prognoza, kratkoročna i dugoročna kao bi se pravovremeno izvodili agrotehničke radove. Mikroklimatski uvijeti direktno utječu na razvoj bolesti i štetnika, poznavajući potrebne uvijete za razvoj istih možemo pravovremeno koristiti pesticide ili ako za njih nema potrebe uopće ih ne koristiti, te time uštedjeti na pesticidima, radnim satima itd. Trenutne vremenske uvjete  možemo mjeriti priručnim instrumentima te ih zapisivati i ručno računati kada će se ostvariti povoljni uvijeti za razvoj bolesti. No kako smo već tehnološki daleko dogurali razvili smo automatsku agrometeorološku stanicu "PinovaMeteo"  navodi dipl. ing. Z. Lovrek. 

Stanica mjeri mikroklimatke parametre te ih obrađuje i ako postoje uvjeti za razvoj infekcije prikazuje ih u aplikaciji koja je predhodno instalirana na računalu korisnika ili na njegovom mobitelu. Takva tehnologija je standard u zemljama EU.

Osim agrometeorološke stanice, tvrtka Pinova razvila je softver za pračenje poljoprivrednih evidencija i softver koji u realnom vremenu računa količinu lako dostupne vode u tlu prema kojoj korisnik određuje obroke i rokove navodnjavanja.


Zaključak bi bio da je inicijativa HGK pozitivna i da je vrijedna pažnje samo da kad se već održava predavanje na temu poljoprivrede da ista bude u nekom ruralnijem kraju gdje je poljoprivredna proizvodnja zastupljenija.

Izdvojeni sadržaj